Graševina

Najrasprostranjenija vinska sorta u Hrvatskoj

Graševina je najrasprostranjenija vinska sorta u Hrvatskoj koja se kod nas još naziva Grašica ili Talijanski Rizling, u Sloveniji Laški Rizling, u zemljama njemačkog govornog područja Welsch Riesling, u Italiji Riesling Italico, u Mađarskoj Olaszrizling, u Češkoj Rizling Vašky. Oko podrijetla Graševine još se uvijek dvoji: neki ampelografi tvrde kako joj je domovina Francuska, dok drugi govore kako dolazi iz austrijskog dijela Štajerske. Kvaliteta još varira ovisno o kraju, pa je primjerice u istočnim vinogradarskim područjima Hrvatske njen mošt u prosjeku za 2 i više % bogatiji šećerom i s nešto manjim ukupnim kiselinama, dok je u zapadnim vinogorjima taj odnos obrnut. U Hrvatskoj se uzgaja u gotovo svim kontinentalnim vinogorjima, a u pravilu daleko najbolje Graševine dolaze s kutjevačkog područja. U dobrim godinama Graševina s dobrog položaja podsjeća na svježu sočnu jabuku. Kao mlado vino ima lijepu svijetlo žutozelenkastu boju, a kod starog vina izraženiji su žuti tonovi. Bouquet je svjež i voćan ako grožđe nije napadnuto plemenitom plijesni (tada je poseban), bogat je i pun, te istovremeno djeluje osvježavajuće. Po okusu, Graševina s dobrog položaja o dobroj godini podsjeća na svježu sočnu jabuku. Miris je privlačna igra herbalnih aroma sa voćnima. Arome zrelih jabuka izmjenjuju se sa nježnim cvjetnim notama livadnog cvijeća i blago pikantnim herbalnim primjesama. Vino koje ljubi hranu, koje se može piti svakodnevno a da pritom nije banalno, već dapače, bogato i atraktivno. Vina proizvedena iz grožđa ovog kultivara razvrstana su u kvalitetne kategorije. Najveći broj vrhunskih Graševina dolazi iz podregije Slavonija (vinogorja Kutjevo, Slavonski Brod, Đakovo, te Daruvar).