MERLOT

Merlot - građanin svijeta među vinima

Malo je vinskih sorti crnog grožđa koje se podjednako uspješno uzgajaju u južnim i u sjevernim vinorodnim područjima. Ta značajka Merlota pridonijela je da se ova podrijetlom francuska sorta (nastala spontanim križanjem Cabernet Franca i Sauvignona bijelog)  i to iz okolice Bordeauxa, gdje je uz Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Malbec i Petit Verdot, Merlot je jedna od primarnih sorti, proširi po cijelom vinogradarskom svijetu.
Za Merlot Francuzi drže kako je ime dobio po ptici kos koja u okolici Bordeauxa počne prvo zobati upravo bobice te sorte. Kako je u prirodi sve na svome mjestu, svaki živi stvor u hranidbenom lancu zna što je za njega najbolje.
Merlot je uz Cabernet Sauvignon najčešća sastavnica najslavnijih svjetskih „Chateaua“ a visoko kotira i kao monosortno vino. Osvaja mekoćom i dobro poznatim aromama od kojih dominira ona na maline. Isto onako kako se razlijeva svjetlost kad prolazi kroz vitraj katedrale, tako doživljavamo i rečeni Merlot u našim osjetilima. Ne egzistira u Francuskoj slučajno još jedan naziv za dotičnu sortu – Vitrail.
Kod nas je svrstana među preporučene kultivare samo u četiri podregije kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Prigorje-Bilogora i Pokuplje) i u svim podregijama regije Primorska Hrvatska. Krase je rodnost, otpornost od zimskog smrzavanja i prema svim gljivičnim oboljenjima. Vina sorte Merlot bogata su alkoholom (obično oko 12,5% vol. ) i ukupnim kiselinama (oko 6,5 g/l), rubincrvene su boje, ugodne arome i bouquetta što potsjeća na šumske maline. Dugotrajan bogat okus uz ravnomjernu svježinu i meke, zrele tanine daje vinu dodatnu dimenziju i finu glatku teksturu.
U Hrvatskoj je veći broj vina proizvedenih iz sorte Merlot zaštićeno u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih.