Cabernet Sauvignon - kralj među crnim vinima
Cabernet Sauvignon jedna od najpoznatijih i najcijenjenijih vinskih sorti crnog grožđa koja zasluženo nosi epitet kralja crnih vina. Nastala je križanjem Cabernet Franca i Sauvignona bijelog i koja je u naša vinogorja (ponajprije u Istru) prenijeta iz njene domovine Francuske (Bordeaux) u vrijeme prve obnove vinograda, točnije oko 1880.
Kod nas se uzgaja u podregijama Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, te u svim podregijama regije Primorska Hrvatska tj. u Istri, Hrvatskom primorju, Sjevernoj Dalmaciji, Dalmatinskoj zagori i u Srednjoj i južnoj Dalmaciji.
S obzirom na to da se podjednako uspješno uzgaja na dubokim, ali i na plitkim i suhim tlima, te da je primjereno otporna na gljivične bolesti i da uz dobar rod daje šećerom (i do 23%) i kiselinama (oko 7 g/l) bogat mošt, uzgaja se na svim kontinentima.
Merlot - građanin svijeta među vinima
Malo je vinskih sorti crnog grožđa koje se podjednako uspješno uzgajaju u južnim i u sjevernim vinorodnim područjima. Ta značajka Merlota pridonijela je da se ova podrijetlom francuska sorta (nastala spontanim križanjem Cabernet Franca i Sauvignona bijelog) i to iz okolice Bordeauxa, gdje je uz Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Malbec i Petit Verdot, Merlot je jedna od primarnih sorti, proširi po cijelom vinogradarskom svijetu.
Za Merlot Francuzi drže kako je ime dobio po ptici kos koja u okolici Bordeauxa počne prvo zobati upravo bobice te sorte. Kako je u prirodi sve na svome mjestu, svaki živi stvor u hranidbenom lancu zna što je za njega najbolje.
Merlot je uz Cabernet Sauvignon najčešća sastavnica najslavnijih svjetskih „Chateaua“ a visoko kotira i kao monosortno vino. Osvaja mekoćom i dobro poznatim aromama od kojih dominira ona na maline. Isto onako kako se razlijeva svjetlost kad prolazi kroz vitraj katedrale, tako doživljavamo i rečeni Merlot u našim osjetilima. Ne egzistira u Francuskoj slučajno još jedan naziv za dotičnu sortu – Vitrail.
Sauvignon - svježina prirode u kapi vina
Sauvignon je cijenjena i rasprostranjena vinska sorta koja se kod nas naziva Sauvignon bijeli, a još se koriste i nazivi Sauvignon blanck, Muškatni silvanac, Blanc fume, Surin, Savagnin, Genetin, Spergolina, Pellegrina.
Sauvignon dolazi iz jugozapadne Francuske, ima je puno u regiji Sauterns, ( oko grada Bordeauxa ), ali i u dolini Loire, gdje se uz ovo ime veže i legenda. U Francuskoj je od 1553. do 1660. živio kralj Henry IV od Navarre. Navodno mu je kao bebi djed najprije natrljao usne češnjakom a onda mu je dao žličicu Sauvignona. Kasnije je, navodno, Henry IV slovio kao izvanredan stručnjak za kušanje Sauvignona.
Sauvignon se uzgaja u svim kontinentalnim hrvatskim podregijama gdje je posvuda, kao i u podregijama Hrvatsko primorje i Istra, uvršten među dopuštene kultivare.
Ova je sorta vrlo zahtjevna i voli plodno, ne baš suho tlo a odgovaraju joj južne padine s dovoljno vlage. Grožđe dozrijeva kasno, oko sredine listopada. Sorta koja je podložna terroaru vina, tj. daje različita vina iz različitih područja Hrvatske.
Rajnski Rizling - najcjenjenija njemačka sorta
Za ovu sortu ispravan bi naziv bio Bijeli Rizling (Weise Riesling), a koriste se i nazivi Renski Rizling, Rheingauer, Johannisberger, Hochheimer, Petit Riesling, Riesling blanc, Petit Rhin, Riesling Renano.
Rizling je najcjenjenija njemačka sorta od koje se mogu napraviti potpuno suha do vrlo slatka vina.
Najrasprostranjenija vinska sorta u Hrvatskoj
Graševina je najrasprostranjenija vinska sorta u Hrvatskoj koja se kod nas još naziva Grašica ili Talijanski Rizling, u Sloveniji Laški Rizling, u zemljama njemačkog govornog područja Welsch Riesling, u Italiji Riesling Italico, u Mađarskoj Olaszrizling, u Češkoj Rizling Vašky. Oko podrijetla Graševine još se uvijek dvoji: neki ampelografi tvrde kako joj je domovina Francuska, dok drugi govore kako dolazi iz austrijskog dijela Štajerske. Kvaliteta još varira ovisno o kraju, pa je primjerice u istočnim vinogradarskim područjima Hrvatske njen mošt u prosjeku za 2 i više % bogatiji šećerom i s nešto manjim ukupnim kiselinama, dok je u zapadnim vinogorjima taj odnos obrnut. U Hrvatskoj se uzgaja u gotovo svim kontinentalnim vinogorjima, a u pravilu daleko najbolje Graševine dolaze s kutjevačkog područja. U dobrim godinama Graševina s dobrog položaja podsjeća na svježu sočnu jabuku. Kao mlado vino ima lijepu svijetlo žutozelenkastu boju, a kod starog vina izraženiji su žuti tonovi. Bouquet je svjež i voćan ako grožđe nije napadnuto plemenitom plijesni (tada je poseban), bogat je i pun, te istovremeno djeluje osvježavajuće.
